Bosnjacki forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Bosnjacki forum

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
 
HomePortalLatest imagesRegistracijaLogin

 

 Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder

Go down 
AutorPoruka
Lejla
Admin
Admin
Lejla



Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder Empty
KomentarNaslov komentara: Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder   Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder Icon_minitimeTue Jun 10, 2008 10:03 pm

Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder
Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder Osman%20R.Osman ef. Rastoder je rođen 1882 god u Radmancima opština Petnica a od oca Avdulaha (Muratovog) i majke Umke rođene Kurpejović iz Rožaja. Šest razreda Turske Medrese je završio u Đakovic, tri razreda u Novom Pazaru i još tri u Carigradu. Radio je u osnovnim i narodnim kako su drugačijebile nazivane osnovne škole i bio vjero učitelj u Petnici i Savinom Boru od 1926 godine i Imam matičar u Petnici od 1929 godine. Obavljao je i dužnost Mutevelije-predsjednika Džematskog Medžlisa, dok je dekretom uleme Medžlisa iz Skoplja postavljen bio za Imama matičara u Petnici i ako je tu dužnost i ranije obavljao, zamjenjujuću Hajdarpašić Fehima. Osmanov otac Avdulah (Muratov) je bio Hodža i osim Osmana je imao još dva sina. Od svoje rane mladosti Osman je pokazevo veliku ljubav i privrženost knjigi i bio je odličan učenik. Bio je jedan od prvih učevnijih ljudi i vrlo utjecajan u Bihorskom kraju a posebno u Gornjem Bihoru. Bio je dobar poznavaoc Turskog, Arapskog kao i Albanskog jezika. U Radmancima u blizini kuće Hakije Mehovog je živio u svojoj kući. Sklapa brak sa sestrom čuvenog komite Saita Hadrovića, Pašom Hadrović iz obližnjeg sela Vrbice. 1915 godine ostavljajući svoje imanje ne prodato sa svoja dva brata i ocem Avdulahom odlazi za Tursku a Crnogorske vlasti mu 1919 godine na Njihovu zemlju naseljavaju braću Bogacvac, Mila, Sekula i Stojana dok se njihov četvrti brat naseljava na dobijenu zemlju na Boru. Dio te zemlje Sekulova žena Zorka je prodala Rastoder Hilmu i Hivzu. Hilmov i Osmanov djed su bili braća. Međutim Bihorski Gazija naviknut na svoju rodnu grudu i svoj Sandžak od čijih je minerala i zemlje Njegovo tijelo ne nalazi smiraj svojoj duši u Turskoj i jedva da četiri godine uspijeva izdržati želju i čežnju za svojim rodnim Radmancima, svome Sandžaku te se vraća ostavljajući oca svoga i brata oba. Ostavši bez svoje imovine koju mu četničke vlasti oteše i drugima svojim poslušnicima dadoše po povratku u svoj Sandžak gdje živi sa svojom drugom ženom Hajrijom Šaćirović nastanjuje se u Novome Pazaru. Međutim i boravak u Novi Pazar mu nije uspio smiriti dušu a čežbnja za rodnim Radmancima ga je obuzimala i neizmjerno ga vukla. Tako da se nakon izvjesnog vremena odlučuje da sa svoje obje žene krene svome Vatanu, svome rodnom kraju svojim voljenim Radmancima i počinje da radi u Mektebu u Savinim Boru. Od 1926 godine obavlja sdužnost Imama u Petničkoj Džamiji a istovremeno i radi kao učitelj vjeronauke u Petničkoj Osnovnoj školi. Sa prvom svojom ženom Pašom rođenom Hadrović Allah Džel. ga obradovao sa tri sina; Avdulaha, Sulja i Huseina kao i sa dvije kćerke Nurku i Feridu. Sa prvim sinom je obnovio iome svoga oca Avdulaha, što je bilo tada veoma usčestala pojava.Dok je sa svojom drugom ženom imao dvoje djece; sina Ismaila kojeg su zvali Smajo i kćerku Mejremu koja je bila starija od Ismaila. Kako je drugi svjetski rat dobio na svome intenzitetu, a četnička najezda i zločini poprimali nesagledive razmjere u Donjem Bihoru, Bosni i ostatku Sandžaka Osman Rastoder iz brige za opstanak svoga naroda na tim Bihorskim prostorima organizuje Vojnu formaciju poznatu pod nazivom "Muslimanska Milicija" i tako brani svoj Bošnjački narod od Vasojevskih-Četničkih koljača kao i onih koji su iz Srbije došli koji su u Donjem Bihoru napravili neviđene pokolje Bošnjačkog naroga i popalili i opljačkali sve što se popaliti i opljačkati moglo. Septembra mjeseca 1941 godine na prostoru tri sela Petnice, Trpezi i Vrbice Osman Rastoder poznat kao Hodža Osman organizuje jedan Odred Muslimanske Milicije koji je djelovao na tim prostorima. Septembra 1943 godine kada je na ovim prostorima formiran Muslimansko-Partizanski Odred i kada je razoružan tamošnji italijanski Garnizon i ova se "Muslimanska Milicija" rasformirala. Po rasformiranju Muslimanske Milicije Osman Rastoder i Đule Agović jedan od komandira tog Odreda prelaze da žive u Rožaje gdje nastavljaju borbu a po pisanju Mustafe Memića u Rožaju su samo povremeno išli a sve do kraja 1944 godine su bili u Gornjem Bihoru. Šta kazati o tom Bihorsko-Sandžačkom Gaziji, šta kazati o našem uzoru kako se brani svoja vjera Islam, svoj narod i svoje dostojanstvo, šta kazati i šta poručiti onim, koji iza Njega ostadosmo da živimo, dali smo dosledni i spomena imena Njegovog? Šta bi nam On Rah. Osman Rastoder kada bi se živ vratio među nama danas rekao i dali bi od stida pred Allahom Džel. mogao se pojaviti međ svoje plemenike, međ svoje Bihorce bez obzira kako oni prezime nosili, dali Rastoder, Agović, H-Adrović, Osmanović i t.d.? Dali bi se On, Osman Hodža i za nas ovakvi kakvi smo, borio i Allahu zadovoljstvo činio? Odgovor je jasan, bi, bi za ljubav Allahovu Džel. jer znao bi Osman Rastoder-Hodža da za Njim bi cjeli Bihor krenuo, cjeli Sandžak, svaki Bošnjo bi za Osmanom krenuo u boj protiv Allahovih neprijatelja, protiv neprijatelja i din dušmana, jer Osman nije razmišljao da svoj narod proda za neku funkciju, za neku mizernu mjesečnu platu i nije Osman Hodža htio naljutiti Svoga Gospodara Allaha Džel. koji kaže: "O vjernici, ne prijateljujte sa nevjernicima umjesto sa vjernicima. "Zar hoćete da pružite Alahu s.v.t. očigledan dokaz protiv sebe"."O vjernici ne uzimajte jevreje i krišćane za zaštitnike jer oni samo sebe i svoje interese štite"."Njihov je svaki od vas koji ih za zaštitnika uzima. Allah doista neće ukazati na pravi put ljudima koji sami sebe nepravdu čine. Zato ćeš vidjeti one među vama čija su srca bolesna kako žure da sa njima prijateljuju i prijateljstva sklapaju obrazlažući da to radi iz straha da ih nebi zadesila nevolja. A Allah će sigurno dati pobjedu i više od toga pa će se ljudi zbog toga što su radili i u svojim dušama krili, kajati". (Kuran) Molim Allaha Džel. da iz redova naroda našeg podari nam za vođu Osmana Rastodera ne bitno iz kojeg je plemena i sa kojim je[/size] prezimenom,.. a ima naš narod još Osmana, još Đula, još Sulejmana, još Ćamila, Hasana i Huseina, Ćazima i Aćifa ima i oni se sada pokrenuti moraju i u službi naroda svoga dati, jer dosta su za druge radili a svoj narod i same sebe zaboravljali. I na kraju kratak opis ovog velikana Bošnjačkog otpora u periodu drugog svjetskog rata, u periodu kada su nastali Šehovići i mnogi drugi pokolji nad našim narodom od koljača Vasojevskih i srpskocrnogorskih četničkih hordi Limske doline i šire. Naime:Osman je bio odvažan branitelj Bošnjačkog stanovništva i bio je veliki misionar Islama. Početkom drugog svjetskog rata iskazuje velike sposobnosti u organizovanju i odbrani svoga kraja. Tako stiče veći ugled u svom narodu. Bio je izuzetno mudar i univerzalno sposoban čovjek. Bio je srednjeg rasta, crnopurastog lica i imao je brkove. Na glavu je nosio fes opasan ahmedijom. Imao je krupne oči, guste obrve, pogled blag, a govor nafakali i jasan. U Njegovom se tijelu ktrila blaga ljudska narav. Bio je odvažan i neustrašim Allahov Džel. borac, čovjek koji je shvatio da je vrijeme surovo, da mu život nije samo dat, već i zadat. Bio je strog ali i pravedan. Poštovao je druge narode onoliko koliko je od njih poštovanja imao, ni manje a ni više. U historiju je ušao primoran sudbinom života zahvaljujući neslobodi sebe samog i naroda svoga i opasnošću da bude ponižen i uništen zajedno sa narodom svojim. Dao je pečat vremenu u kojem je živio, a vrijeme je bilo surovo i neizvjesno, ne samo za njega već i za narod Njegov, jer borio se protiv neprijatelja naroda svoga sa kojim je i on nestati trebao. [size=9]Za one željne istine o prošlosti svojoj i naroda svoga preporučujemo knjigu od Zumbera Muratovića sa nasloviom "Sandžački Gazija, Osman Rastoder" koju možete nabaviti u našem I.K.C. "Faruk ef. Demić" a na adresi Bleikenstrasse 58, 9630 Wattwil ili na: tel / 076 320 18 91

Mutevelija-Predsjednik Hadži Izet Osmanović
Na vrh Go down
 
Sandžačko-Bihorski Gazija Osman Rastoder
Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Bosnjacki forum :: Bosnjacka kultura i tradicija-
Idi na: