VRIJEDNOST SELAMA I NAREDBA DA SE DRUGIMA NAZIVA

Admin

Kaže Uzvišeni Allah: «Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite ili uzvratite, jer će Allah za sve obračun tražiti.» (En-Nisa, 86.) Bilježe Buharija i Muslim od Abdullaha ibn Amra ibnul-Asa, radijallahu anhuma, da je neki čovjek upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: «Koji islam je najbolji?»...

a on je odgovorio: «Da nahraniš gladnog i da nazivaš selam i onima koje znaš i onima koje ne znaš.»[1]

Bilježe, također, Buharija i Muslim, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Uzvišeni Allah stvorio je Adema u njegovom obliku[2], visine šezdeset aršina. Nakon što ga je stvorio, rekao mu je: 'Idi i onoj skupini meleka koji sjede nazovi selam, pa poslušaj kako će ti uzvratiti selam i otpozdraviti ti. To će biti tvoj pozdrav i pozdrav tvojih potomaka.' Adem im reče: 'Es-selamu alejkum', a oni mu odgovoriše: 'Es-selamu alejke ve rahmetullah', dodaše ve rahmetullah.''[3]

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: «Nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati sve dok se međusobno ne budete voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto, zbog čega ćete se, ako to budete činili, zavoljeti? Nazivajte jedni drugima selam.»[4]

Ammar ibn Jasir, radijallahu anhu, rekao je: «Ko bude imao zajedno tri osobine, upotpunio je iman: pravičnost, nazivanje svijetu selama i dijeljenje u oskudici.»[5]

Bilježi Ed-Darimi u svome Musnedu, te Tirmizija, Ibn Madže i drugi od Abdullaha ibn Selama da je rekao: «Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: 'O ljudi, jedni drugima selam nazivajte, gladne hranite, rodbinu posjećujte i klanjajte dok drugi ljudi spavaju – ući ćete u Džennet spokojno.»[6]

Bilježi imam Malik u svome Muvettau od Ishaka ibn Abdullaha ibn Ebi Talhe da mu je Tufejl ibn Ubejj ibn Ka'b rekao kako je imao običaj da poslije podne dođe kod Abdullaha ibn Omera da zajedno idu na pijacu. Kaže Tufejl: «Kada bismo poslije podne otišli na pijacu, Abdullah ne bi prošao ni pored prodavača starina, ni pored prodavača vrijedne robe, ni pored bijednika, ni pored bilo koga, a da mu ne bi nazvao selam. Tako sam jednog dana došao kod Abdullaha, pa me on pozvao da ga pratim do pijace. Ja sam ga upitao: 'Šta radiš na pijaci? Niti se zadržavaš radi trgovine, niti se raspituješ za robu, niti trguješ njome, niti sjediš na trgovačkim kružocima?' On mi odgovori: 'Sjednimo ovdje da malo popričamo. ' Tada mi Ibn Omer reče: 'Trbonjo jedan (Ebu Tufejl je imao malo veći stomak) , mi ovdje dolazimo radi selama, da poselamimo one koje sretnemo.»[7]

KAKO SE NAZIVA SELAM

Prenosi se od Imrana ibn Husajna, radijallahu anhu, da je rekao: «Došao je jedan čovjek Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: 'Es-selamu alejkum', a Poslanik mu odgovori, zatim sjede i reče: 'Deset sevapa.' Zatim dođe drugi čovjek i reče: 'Es-selamu alejkum ve rahmetullah.' Poslanik mu odvrati selam te sjede i reče: 'Dvadeset sevapa.' Zatim dođe i treći čovjek i reče: 'Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh', a Poslanik mu odvrati selam, sjede i reče: 'Trideset sevapa.'''[8]

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, da je Omer jedne prilike došao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je on bio u sobi na spratu i rekao mu: «Es-selamu alejke, Allahov Poslaniče, es-selamu alejkum, hoće li ući Omer?»[9]

ŠTA SE PRENOSI U VEZI SA RIJEČIMA «MERHABA»

Prenosi se od Ummu Hani', Ebu Talibove kćerke da je rekla: «Na dan osvojenja Mekke otišla sam do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i našla ga da se kupa, a njegova kćerka Fatima ga zastire. Ja sam mu nazvala selam, a on je upitao: 'Ko je ova?' Rekla sam: 'Ja sam Ummu Hani' bint Ebi Talib.' A on mi reče: 'Merhaben (dobro došla), Ummu Hani'.....'''[10]

KAKO SE ODGOVARA NA SELAM

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je jedan čovjek ušao u mesdžid, a Poslanik je bio na jednoj strani mesdžida. Čovjek je klanjao, a zatim došao do Poslanika i nazvao mu selam, a on mu je odgovorio: «Ve alejkes-selam.»[11]

POZDRAVLJANJE RUKOM ILI NA NEKI DRUGI NAČIN BEZ NAZIVANJA SELAMA

Bilježi Tirmizi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Nije od nas onaj ko oponaša druge mimo nas. Ne oponašajte ni židove ni kršćane! Židovi se pozdravljaju tako što išarete prstima, a kršćani se pozdravljaju išaretom rukom.»

Što se tiče hadisa koji također bilježi Tirmizi od Esme bint Jezid da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana u mesdžidu prošao pored jedne grupe žena, pa ih je išaretom rukom poselamio, može se razumjeti da ih je Poslanik poselamio i riječima i išaretom rukom.

PRENOŠENJE SELAMA DRUGIMA I ODGOVOR NA SELAM

Pohvalno je da čovjek poselami svoga odsutnog prijatelja ili rođaka. Ako nekome budu preneseni selami od prijatelja ili poznanika, odnosno ako mu neko kaže: «Poselamio te taj i taj», njegova dužnost je da mu odgovori na selam, a pohvalno je da selam nazove i onome ko mu je selame prenio, pa da kaže «ve alejke ve alejhis-selam».

Bilježi Ebu Davud od Galiba el-Kattana, a on od nekog čovjeka da je rekao: «Prenio je moj otac od moga djeda da je rekao: «Otac me je poslao do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mi: 'Idi mu i poselami ga od mene.' Ja sam došao i rekao mu: 'Moj babo te selami!' A on odgovori: 'Ve alejke ve ala ebikes-selam (selam i tebi i tvome babi).'''

Bilježi Buharija od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: «Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Aiša, evo Džibril te selami.' Rekla sam: 'Ve alejhis-selam ve rahmetullah.'''[12]

Imam Ahmed bilježi hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Volio bih, kada bih poživio, da poselamim Isaa, sina Merjemina, alejhis-selam. Ko ga od vas sretne, neka mu od mene prenese selam.»[13]

Rukovanje pri selamu

Prenosi se od Katade da je rekao: «Upitao sam Enesa: 'Da li su se Poslanikovi ashabi rukovali?' 'Da', odgovorio je.''[14]

Grljenje i ljubljenje pri selamu

Bilježi Buharija od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: «Jednog dana Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao je i niti sam ja šta njemu govorio niti je on meni, sve tako dok nije došao do pijace plemena Benu Kajnuka. Tada je sjeo u dvorište Fatimine kuće i rekao: 'Je li tamo Luke'a, je li tamo Luke'a (najsretniji čovjek na dunjaluku)[15]?' Nešto se zadržao pa sam pomislio da ga oblači ili kupa. Ubrzo dođe trčeći, a Poslanik ga zagrli i poljubi, te reče: 'Allahu moj, zavoli ga i zavoli onoga ko njega voli.'''[16]

NAZIVANJE SELAMA ŽENAMA

Prenosi se od Esme bint Jezid Ensarijke da je rekla: «Jedne prilike, dok sam bila u društvu svojih prijateljica vršnjakinja, pored nas je prošao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao nam selam i rekao: 'Čuvajte se nezahvalnosti prema blagodariteljima!' Ja sam bila od onih koje su ga bez sustezanja pitale, pa sam rekla: 'Allahov Poslaniče, a šta je to nezahvalnost prema blagodariteljima?' Reče: 'Neke od vas će sigurno duže proboraviti kao djevojke kod svojih roditelja, pa će ih Allah počastiti mužem, a zatim i djetetom, pa će se zbog nečega naljutiti i postati nezahvalne i kazati: Od tebe nikad nikakvog dobra nisam vidjela.'''[17]

ZABRANA RUKOVANJA SA ŽENAMA

Prenosi se od Umejme bint Rekika da je kazala: «Došla sam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, sa jednom grupom žena da mu damo prisegu. U obavezu nam je stavio ono što je u Kur'anu, da Allahu širk ne činimo, ajet. Rekao nam je: 'Onoliko koliko ste u mogućnosti.' Mi smo rekle: 'Allah i Njegov Poslanik milostiviji su prema nama od nas samih.' Upitale smo: 'Allahov Poslaniče, zar se nećeš sa nama rukovati?' A on je odgovorio: 'Ja se ne rukujem sa ženama, ono što kažem jednoj ženi, kao da sam rekao stotini žena.'''[18]

NAZIVANJE SELAMA DJECI

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je prošao pored djece i nazvao im selam, a potom je rekao: «Ovako je postupao i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.»[19]

Adabi nazivanja selama

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Onaj ko je na jahalici naziva selam pješaku, pješak naziva onome ko sjedi i manja skupina ljudi naziva selam većoj skupini.» U predaji od Buharije stoji: «Mlađi naziva selam starijem.»[20]

[1] Buharija, Fethul-bari (1/55) i Muslim (1/65)

[2] Tj. u obliku u kojem je od početka stvoren i u kojem je ostao do svoje smrti.

[3] Hadis ukazuje na posebnu vrijednost Adema, alejhis-selam, zbog činjenice da je Uzvišeni Allah direktno na Sebe preuzeo njegov odgoj i da je selam stari bonton otkako je stvoren čovjek.

[4] Muslim (1/74, i drugi)

[5] Buharija, Fethul-bari, 1/82, ta'likan.

[6] Tirmizi kaže da je hadis hasen-sahih.

[7] Kaže hafiz Ibn Hadžer da je predaja mevkuf i da je vjerodostojna.

[8] Ebu Davud, 5/379 str.

[9] Ebu Davud, 5/382 str.

[10] Buhari, Fethul-bari (1/369)

[11] Buharija, Fethul-bari (11/36)

[12] Buharija, Fethul-bari (10/581), Muslim (15/211) i drugi.

[13] Ahmed u Musnedu (2/298)

[14] Buharija, Fethul-bari (11/54)

[15] To je bio Hasen ibn Alijj

[16] Buharija, Fethul-bari (4/339)

[17] Buharija

[18] Ahmed (6/357) i Tirmizi,1597.

[19] Muttefekun alejhi

[20] Muttefekun alejhi

Admin

Admin

Nažalost, selam koji u sebi nosi i zikr, i dovu, i mir, i spas i svako dobro, zamijenjen je ispraznim pozdravima koji ništa ne znače: kao dobar dan ili zdravo. Šta ako je dan pun razarajućeg vjetra, strahovitog pljuska i užasne grmljavine: kome, tada, lažemo da je dan dobar?!

Islam je regulirao sve detalje u ljudskom životu. Svemu je dao potrebnu puninu, važnost i značaj. Islam je čak i pozdravu odredio odgovarajuće mjesto i dao mu konkretnu formu kojom će se ljudi na Zemlji pozdravljati do Sudnjega dana!

Nazivanje selama prije bilo kakvog drugog razgovora

Ukoliko se sretnu dvije osobe među njima neće biti nikakvog razgovora prije selama. Džabir b. Abdullah, r.a, prenosi predaju u kojoj Poslanik, s.a.v.s, ističe: «Selam ide prije razgovora!» S ovim lancem prenosilaca navodi se predaja u kojoj se kaže: «Nikoga ne pozivajte na jelo, sve dok selam ne nazove!»
U predaji Abdullaha b. Omera, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: «Ko počne govoriti prije nazivanja selama, nemojte mu odgovarati!»
Zanimljiva je predaja Ebu Hurejre, r.a, u kojoj on kaže: „Ukoliko vam neko bude tražio dopuštenje da uđe, a ne bude nazvao selam, recite mu: „Ne može ući, dok ne donese ključ, a on je selam!“
Čitajući hadise o traženju dozvole jasno se primjećuje da su ashabi prvo nazivali selam a onda tražili dozovolu za ulazak u kuću.
Iz prakse naših muslimana da se primijetiti da se nekada dobrano napričaju prije nego selam jedan drugom nazovu. Dakle, bliže je sunnetu prvo selam nazvati a onda početi s pitanjem ili pričom, pa će selam biti uvod za govor, kako primjećuje 'Ali el-Kari, kao što je tehijjetu-l-mesdžid jedna vrsta uvoda za namaz i boravak u džamiji.

Selam treba nazvati i pri dolasku i pri odlasku

Selam je potrebno nazvati i prilikom dolaska i prilikom odlaska. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Kada neko od vas prispije na neko sijelo, neka nazove selam, a kada bude htio da ga napusti, neka opet selam nazove, jer prvi nije preči od posljednjeg!
Na našim prostorima donedavno je, nažalost, ovaj sunnet bio zapostavljan. Naime, selam prilikom dolaska bio je poprilično prakticiran, ali nazivanje selama prilikom odlaska sa sijela, kako primjećuje rahm. Mehmed-ef. Handžić, “bio je potpuno zabačen u našoj zemlji”.
Koliko je ovaj sunnet bio zapostavljen najbolje je potvrđivalo čuđenje Bošnjaka kada bi im neko nazvao selam i prilikom napuštanja sijela. Međutim, u posljednje vrijeme, hvala Allahu Plemenitom, ovaj sunnet uveliko se oživljava i sve je više Bošnjaka koji selam nazivaju i prilikom dolaska i prilikom odlaska sa sijela.

Nazivanje selama ukućanima

Praksa mnogih ljudi bila je da nazovu selam drugima, ali su to izostavljali kada uđu u svoju kuću. Međutim, preporuka Poslanika, s.a.v.s, je da se selam naziva i svojim ukućanima, što će uveliko povećati bereket u kući. Tako Vjerovjesnik, s.a.v.s, savjetujući Enesa b. Malika, r.a, kaže: Sinčiću, kada uđeš svojoj porodici, nazovi im selam, jer je u tome berićet i za tebe i za tvoju porodicu!

Nazivanje selama sami sebi

Ako osoba uđe u kuću ili prostoriju u kojoj nema nikoga, onda će selam uputiti samoj sebi i dobrim Allahovim robovima. To se temelji na predaji Abdullaha b. Omera, r.a, koji je rekao: “Ko uđe u prostoriju u kojoj nema nikoga, neka kaže: Es-Selamu 'alejna ve 'ala 'ibadillahi-s-salihin/Selam neka je na nas i na dobre Allahove robove!”

Nazivanje selama poznatim i nepoznatim

Selam nije privilegija samo onih koje poznajemo, već smo dužni nazivati ih i onima koje ne poznajemo. Abdullah b. 'Amr, r.a, prenosi da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s: “Koji je islam najbolji? On mu je odgovorio: Da nahraniš gladnoga i da nazivaš selam onome koga poznaješ i onome koga ne poznaješ!”
Ibn Hadžer el-Askalani navodi neke predaje u kojima se kaže da će jedan od predznaka Sunjeg dana biti da će čovjek prolaziti kroz džamiju a u njoj neće klanjati i da će selamiti samo poznate osobe!
Naravno, postavlja se pitanje kako nazvati selam osobi za koju ne znamo da li je uopće musliman, kada se zna da se nemuslimanu ne upućuje selam. Za to je potrebno imati neko islamsko obilježje koje će nas identificirati kao muslimane. Međutim, ako pretpostavljamo da je neka osoba musliman, mi ćemo mu, kako smatraju brojni učenjaci, nazvati selam.

Admin

Nazivanje selama ženama

Utemeljeno je nazivanje selama ženama i obrnuto. To vidimo na temelju predaje Ummihane, r.a, koja je nazvala selam Poslaniku, s.a.v.s, što smo već vidjeli u dijelu koji govori o utemeljnosti merhaba. Takođe, Hasan el-Basri kaže: Žene su selamile ljude!
Esma bint Jezid, r.a, kaže: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je prošao pored nas žena i nazvao nam selam!
Nazivanje selama ženama i obrnuto dovodi se samo u pitanje ukoliko postoji mogućnost fitneta i izazivanja bilo čega što bi moglo biti posljedica nekog nemoralnog čina. Tako El-Halimi potcrtava: “Vjerovjesnik, s.a.v.s, bio je neporočan i sačuvan od svake vrste fitneta, pa ko je siguran u sebe neka selam naziva ženama, a ko nije onda je bolje ne nazivati im selam!”
Dakle, radi se o sasijecanju zla u korijenu, pa ako će odgovor na selam osobe suprotnog spola razbuktati ljudske strasti i asocirati osobu na nešto negativno, onda i to postaje pokuđen čin koji treba izbjegavati.

Nazivanje selama djeci

Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticirao je nazivati selam i djeci. Sabit el-Bunnani, iz druge generacije muslimana, prenosi da je Enes b. Malik, r.a, prošao pored djece i nazvao im selam, a onda rekao: Ovako je činio Vjerovjesnik, s.a.v.s.
Ibn Bettal tvrdi da je nazivanje selama preporučljivo stoga što se na taj način djeca privikavaju na islamsku kulturu ponašanja i što se tim činom neutralizira oholost odraslih i manifestira njihova skromnost.

Kako nazvati selam skupu kojem prisustvuju i muslimani i nemuslimani?

Ukoliko na nekom skupu ili sijelu ima i muslimana i nemuslimana, onda će se selam nazvati a time će se podrazumijevati muslimani, s obzirom da se nemuslimanu selam ne naziva. To se temelji na predaji Usame b. Zejda, r.a, u kojoj se kaže da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, prošao pored skupine u kojoj su bili muslimani, idolopoklonici i židovi i selam im nazvao!

Kako pozdraviti nemuslimana?

Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, obraćajući se vladarima, u svojim pismima pozdravljao ih na sljedeći način:“ Es-Selamu 'ala menittebe'a-l-huda/Neka je selam na onoga koji slijedi Uputu!“
Poznati muhaddis Abdurrezzak prenosi predaju Katade u kojoj on kaže: „Kada ulazite židovima i kršćanima pozdravite ih na sljedeći način: Es-Selamu 'ala menittebe'a-l-huda!“ Slična je i predaja Ibn ebi Šejbe od Muhammeda b. Sirina.
Svakako, treba izbjegavati pozdrave koji nas poistovjećuju s nevjernicima. Nažalost, selam koji u sebi nosi i zikr, i dovu, i mir, i spas i svako dobro, zamijenjen je ispraznim pozdravima koji ništa ne znače: kao dobar dan ili zdravo. Šta ako je dan pun razarajućeg vjetra, strahovitog pljuska i užasne grmljavine: kome, tada, lažemo da je dan dobar?! Ko to, izuzev Allaha Plemenitog, može učiniti dan lijepim ili ko, izuzev Njega, može učiniti da čovjek bude zdrav i normalan?! Od koga, onda, tražimo da nam dan bude dobar ili da neko bude zdrav?! O tome nisu sigurno razmišljali ni članovi Općinskog vijeća Maglaj, koji su, ne tako davno, ekskomunicirali selam iz upotrebe u državnim institucijama a isprazni dobar dan proglasili međunarodnim pozdravom! Nameće se jasan zaključak: Što praznije glave naših predstavnika, sve će više biti praznih i ispraznih pozdrava u institucijama i na javnim mjestima!!!

Kako nemuslimanu odvratiti na selam?

Ako nemusliman muslimanu nazove selam, odvratiće mu se samo sa 'Alejkum ili Ve 'alejkum, na temelju predaje Enesa b. Malika, r.a, u kojoj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ako vam selam nazovu kršćani i židovi, odgovorite im: Ve 'alejkum!
Očito da je tako postupao Allahov Poslanik, s.a.v.s, nakon događaja koji se zbio sa židovima. Naime, Aiša, r.a, prenosi predaju u kojoj kaže: Jedna grupa židova tražila je dopuštenje da uđu Poslaniku, s.a.v.s. Kada su ušli, rekli su: Es-Sammu 'alejkum/Smrt vama!, na što je Aiša, r.a, uzviknula: Naprotiv, neka je na vas smrt i prokletstvo! Vjerovjesnik, s.a.v.s, se, tada, obratio Aiši, r.a: Aiša, Allah, uistinu, voli blagost u svakoj stvari! Ona ga je upitala: A zar nisi čuo šta su oni rekli?! Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: Već sam im odgovorio: Ve 'alejkum/I vama!
Dakle, njima se neće odvraćati kompletnim selamom, zato što su skloni varanju, pa će nam, ukoliko nemamo izoštreno uho, poželjeti smrt a mi njima spas. Otuda, iz mjera predostrožnosti, samo će se odvratiti sa: 'Alejkum ili Ve 'alejkum!

Kako uputiti selam preko druge osobe i kako uzvratiti?

Selam se nekome može uputiti i preko druge osobe, što je, uveliko, praksa i naših muslimana. Obično se kaže: Poselami tu i tu osobu! Ili: Prenesi joj selam! i slično. Dakle, selam se može uputiti na razne načine.
Više je predaja koje govore o prenošenju selama preko druge osobe. Aiša, r.a, prenosi da joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Džibril ti, uistinu, upućuje selam! Ona je odgovorila: 'Alejhi-s-selamu ve rahmetullah!/Neka je na njega Allahov selam i Njegova milost!
Osoba koja prenosi selam treba znati da je dostavljanje selama obaveza. Komentirajući spomenuti hadis Imam Nevevi je rekao: U ovome hadisu ozakonjeno je slanje selama. Obaveza je onome koji bude zadužen da prenese selam jer je to jedna vrsta emaneta!
Pravilo je odmah odvratiti na selam osobi koja je uputila selam, kao što je to učinila Aiša, r.a, na Džibrilov selam. Međutim, lijepo je, uz odvraćanje na selam osobi koja nam ga je uputila, to isto učiniti i osobi koja nam je selam prenijela. Tako se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, odgovorio osobi koja mu je prenijela selam od svog oca: Ve 'alejke ve 'ala ebike-s-selamu!/I neka je i na tebe i na tvoga oca selam!
U hadisu u kojem je Džibril uputio selam Hatidži, r.a, preko Poslanika, s.a.v.s, ona je odgovorila: Innellahe Huve-s-Selamu, ve Minhu-s-selamu, ve 'alejke ve 'ala Džibrile-s-selamu!/Allah je, zaista, Selam, od Njega je selam, i neka je na tebe i na Džibrila selam!

Kako odvratiti na selam u pismu?

Ako nam neko uputi selam u pismu dužni smo mu, uz selam na koji ćemo mu uzvratiti u našem pismu, uzvratiti odmah dok budemo čitali pismo. Imam Nevevi kaže: “Ako selam dobijemo preko nekog posrednika ili putem pisma, dužni smo istog momenta na selam uzvratiti!”

Da li se selam može nazivati išaretom ruke ili glave?

Selam se može nazvati ili uzvratiti išaretom ruke ili glave kada za to postoji opravdani razlog, kao npr. kada čovjek klanja a neko mu naziva selam, uzvratiće na njega išaretom ili ako se nazove selam gluhonijemom čovjeku, takođe će uzvratiti samo išaretom i sl.
Poslanik, s.a.v.s, zabranio je da se selami išaretom, kako se ne bismo poistovjetili sa židovima i kršćanima. Tirmizi navodi, doduše slabu predaju, u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: Nije naš ko se poistovjećuje s drugima. Nemojte se identificirati sa židovima i kršćanima. Židovski pozdrav je išaret prstima a kršćanski pozdrav je išaret dlanovima/šakama!
Nesai, pak, navodi dobru merfu'- predaju od Džabira, r.a, u kojoj se kaže: Nemojte se pozdravljati židovskim pozdravom. Njihov pozdrav je išaret glavama i rukama!

Zna se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, nazivao ženama selam, kako bilježe u svojim zbirkama Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Darimi, išaretom ruke, ali se pod tim podrazumijeva da je, kako primjećuje Mubarekfuri, napravio sintezu izgovaranja riječima i činjenja išareta rukom! Naime, predaja koju prenosi Esma bint Jezid, r.a, govori o tome da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, naišao u džamiji pored žena i nazvao im selam pokretom ruke, što jasno upućuje da nije želio dekoncentrirati one koji su klanjali ili Kur'an učili, a u sebi je selam nazivao kako žene ne bi glasno uzvraćale na njega i tako, eventualno, izazvale loše misli u glavama muškaraca.
Dakle, nema nikakve smetnje ako se selam nazove riječima i još se to učini pokretom ruke ili glave. Nije dozvoljeno pozdravljati osobu samo pokretom ruke ili glave, kao što su radili židovi i kršćani, bez izgovaranja selama riječima.
Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, u džamiji u Kubau odvraćao na selam ensarijama i pokretom ruke.
Treba napomenuti da će čovjek nazvati selam pokretom ruke ili glave iz veće udaljenosti, kao npr. kada se vozi u autobusu ili ide drugom stranom ulice i slično. On neće, tada, vikati kako bi selam nazvao, nego će selam nazvati tiho ili usebi, a rukom naišaretiti u znak nazivanja selama. Ovdje je bitno izgovoriti riječi selama, kako bi se Allahovo ime spomenulo i dova učinila jer sam išaret to neće moći ispuniti, a uz to bi se još poistovjetili sa nevjernicima.

Admin

Da li se treba rukovati, zagrliti ili poljubiti prilikom nazivanja selama?

Rukovanje je islamski običaj prilikom nazivanja selama. To je Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporučio u hadisu koji prenosi Enes b. Malik, r.a, a u kojem se kaže da se jedan čovjek obratio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, pitanjem: “Allahov Poslaniče, kada jedan od nas sretne svoga brata i prijatelja, hoće li mu se nakloniti?” Poslanik, s.a.v.s, je odgovorio: “Ne!” Čovjek je ponovo upitao: “Hoće li ga zagrliti i poljubiti?” Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: “Ne!” Tada je spomenuti čovjek ponovo zapitao: “Hoće li ga uzeti za ruku i s njim se rukovati?” Poslanik, s.a.v.s, mu je odgovorio: “Da!”
Rukovanje prilikom selama bila je praksa ashaba. Buharija bilježi da je Katade pitao Enesa, r.a: “Je li rukovanje bilo uobičajeno kod ashaba?” Odgovorio je: “Da!”
Treba napomenuti da će rukovanje rezultirati oprostom grijeha za koje nije potrebno posebno pokajanje. El-Bera' b. 'Azib, r.a, prenosi predaju u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: “Neće se dvojica muslimana sresti i rukovati, a da im se ne oprosti prije nego što se rastanu!”
Postoji i druga predaja od El-Bera' b. 'Aziba, r.a, u kojoj se veli da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Kada se sretnu dvojica muslimana, pa se tom prilikom rukuju, zahvale Allahu i istigfar donesu, Allah će im oprostiti!”
Dakle, iz citiranih hadisa da se zaključiti da je rukovanje prilikom selama preporučeno čak se u nekim predajama, koje navode Buhari i Tirmizi, smatra upotpunjenjem našeg pozdrava.
Što se tiče grljenja i ljubljenja ono nije uobičajeno i svakodnevno, ali se dopušta, na temelju nekih predaja koje to navode. Mehmed-ef. Handžić, govoreći o ovoj temi kaže: “Grljenje islam dozvoljava pri povratku s puta, a ljubljenje ruke iz poštovanja prema starijim, takođe, ponekad dozovoljava!”
Aiša, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, zagrlio i poljubio Zejda b. Harisea, r.a, kada se vratio u Medinu. Očito je da se ovdje radi o dolasku s puta Zejda, r.a, kojeg Poslanik islama, s.a.v.s, nije dugo vidio. El-Mubarekfuri, komentirajući ovaj hadis, kaže da se njime utemeljuje dozvola grljenja kada se dolazi s puta.
Običaj je kod nekih naših muslimana da uče salavat prilikom grljenja. To se temelji, doduše, na slabom hadisu od Enesa, r.a, koji bilježi hafiz Ibnu-s-Sunni u svojoj zbirci hadisa.
Što se tiče ljubljenja ruku to nije bila česta pojava, ali se, ipak, navodi da se iz poštovanja prema starijem i učenijem to činilo. Ibn Omer, r.a, prenosi da su ashabi ljubili ruku Poslanika, s.a.v.s, a a Safvan b. 'Assal, r.a, prenosi da su mu židovi ljubili i ruku i nogu.
Hafiz Ibn Hadžer navodi više autentičnih predaja o ljubljenju Poslanikove, s.a.v.s, ruke od strane ashaba i tvrdi da je Imam Malik to smatrao pokuđenim dok su ostali učenjaci to dozvoljavali, pod uvjetom da ljubljenje ruke bude, kako to smatra imam Nevevi, iz poštovanja prema vjeri jednog čovjeka, njegovoj pobožnosti, znanju i časti a ne prema njegovom bogatstvu i dunjalučkim osobinama. Ako je to ljubljenje potaknuto njegovim bogatstvom ili dunjalučkim prestižom onda Nevevi to apsolutno zabranjuje.
Dakle, da zaključimo: stalna praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila je nazivanje selama riječima i rukovanje s onim s kim se selamimo. Što se tiče ljubljenja i grljenja, odnosno ljubljenja ruke, to je prakticirano samo u izuzetnim situacijama.

Zaključak

Dovoljno je napomenuti da je selam pozdrav koji datira od prvog čovjeka na Zemlji i da će biti prakticiran sve do Sudnjeg dana. Ako se uzme u obzir da će jedini pozdrav stanovnika Dženneta biti isključivo selam, onda treba da budemo ponosni što se već na ovom svijetu pozdravljamo džennetskim pozdravom.
Uz to, treba naglasiti da je Poslanik islama, s.a.v.s, dovodio u vezu selam sa ulaskom u Džennet. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Nećete ući u Džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete međusobno voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto, ukoliko ga budete činili, međusobno ćete se zavoljeti? Širite selam među sobom!”
Abdullah b. Selam, r.a, kaže:“ Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da kaže: “Ljudi širite selam, nahranite gladne, pomažite i pazite rodbinu i klanjajte dok svijet spava, ući ćete u Džennet spašeni!
Zar se, nakon svega navedenog, musliman usuđuje pozdravljati drugim pozdravom osim selamom?!”

Zabranjeno je rukovanje sa osobom drugog spola

Treba naglasiti da se rukovanje prilikom susreta i nazivanja selama odnosi isključivo na osobe istoga spola. Zabranjeno je rukovanje muškarca i žene koji nisu mahrem jedno drugom. To jasno potcrtavaju hafiz Ibn Hadžer i El-Mubarekfuri kada komentiraju hadis o rukovanju među muslimanima naglašavajući da su od ovog propisa izuzete ženske osobe koje nam nisu u prisnoj rodbinskoj vezi i prelijepi dječaci.
Naravno, sve to ima za cilj udaljavanje od svake vrste iskušenja. Budući da islam želi sasjeći svako zlo u samom začetku, onda se taj propis doima sasvim prirodno i razumljivo.
Nažalost, kod nas je bila praksa da se rukuju muškarci i žene. Hvala Allahu, u posljednje vrijeme toga je sve manje. Na tom kursu treba ustrajati i upozoravati jedni druge na to, kako ne bi bespotrebno zapadali u grijehe. Dakle, nema rukovanja ni među rođacima, čak ni među amidžićima ako su suprotnog spola, jer ne spadaju u mahrem osobe.

prof. dr. Šefik Kurdić