POKRET MLADI MUSLIMANI

Prvi period djelovanja "Mladih Muslimana" obuhvata zbivanja od začetaka Pokreta 1939 godine.


Tokom 1947. i 1948. godine održano je više sudskih procesa članovima "Mladih Muslimana".


20. i 21. februara 1949. godine u Sarajevu je održan značajan skup Mladomuslimanskog Pokreta. To je bio plenum na kome su donijete vrlo bitne odluke. Na plenumu je imenovano i rukovodstvo Pokreta u sastavu Hasan Biber, Halid Kajtaz, Salih Behmen i Tarik Muftić.

Dva mjeseca nakon plenuma počela su masovna hapšenja mladomuslimana. Održano je više sudskih procesa širom BiH. Glavni proces je organiziran u Sarajevu i trajao je od 1. do 12. augusta 1949. godine: na tom suđenju izrečene su smrtne presude za Hasana Bibera, Halida Kajtaza, Nusreta Fazlibegovića i Omera Stupca. Tokom hapšenja i istrage ubijeni su Omer Kovač, Fikret Pločo i Asim Čamdžić.

Period od 1949. do 1991. godine obilježen je stalnom represijom komunističkog režima prema "Mladim muslimanima":

· Pohapšeni i suđeni članovi Pokreta izdržavaju zaTvorske kazne i druge oblike represije od strane tadašnjeg komunističkog režima. Cilj je da se Pokret u potpunosti zatre i unište tragovi (naročito idejni) njegovog postojanja. Iako Pokret više nije djelovao, svi njegovi članovi pomno su praćeni i nakon odsluženja dugogodišnjih zatvorskih kazni

I proces muslimanskim intelektulacima 1983. godine u Sarajevu bio je u svojoj osnovi ponovno razračunavanje sa protagonistima Mladomuslimanskog Pokreta čija je djelatnost počela da utiče na idejna kretanja unutar užeg kruga muslimanske inteligencije. Naime, u pripremama za proces muslimanskim intelektualcima 1983. godine kada je ispitivano, hapšeno i pretresano oko hiljadu Muslimana u BiH, svi bivši mladomuslimani, osim nekolicine bolesnih, “tretirani” su informativnim razgovorima i u pritvoru, a i među osuđenima su svi stariji nekad bili mladomuslimani, odnosno peterica njih - Alija Izetbegović, Salih i Omer Behmen, Rušid Prguda, Ismet Kasumagić, svi članovi rukovodstva Pokreta. Da im je i u procesu 1983. godine nekadašnja djelatnost bila uzeta kao otežavajuća okolnost, ne treba posebno ni isticati. Kada je u pitanju suđenje 1983. godine, može se konstatirati da je ono od strane režima pripremljeno skoro na identičnoj matrici kreiranoj 1949. godine.

http://www.mm.co.ba/organizacija/historijat/6decenija.html

Drotovska posla: Jučer Mladi muslimani, danas ''vehabije''


Najekskluzivniji i najbolje plaćeni obavještajni izvještaji su oni koji se odnose na aktivnosti “vehabija”. Znajući da su džamije i drugi vjerski objekti Islamske zajednice najčešća zalazišta ”vehabija”, obavještajci su na terenu angažirali policiju da se kod mjesnih imama raspita i sastavi spisak i aktivnosti džematlija. Kao nikad do sad, to im nije uspjelo. Glavni krivci su reisul-ulema i njegovi saradnici



Piše: Kemal Baković


Ima i više od dvije godine kako je Saff objavio povjerljive dokumente domaće obavještajne službe FOSS koji potvrđuju da i nakon agresije na BiH, kao i onomad u vrijeme zloglasne UDBE, obavještajne službe najviše sredstava i vremena troše špijunirajući muslimanske vjernike. Iz dokumenata je jasno vidljivo kako ni sam reisul-ulema i njegovi najbliži saradnici nisu bili pošteđeni obavještajne obrade. Posljednjih se dana to opet dokazuje. Motivi ''balkanskih špijuna“ isključivo su materijalne prirode. Strane obavještajne službe, naime, dobro plaćaju svake pa i izmišljene informacije o aktivnostima Islamske zajednice i njenih članova. Posebno se plaćaju izvještaji o aktivnostima islamskih organizacija koje su okarakterizirane kao ''vehabijske''. To nam je potvrdio i jedan visokorangirani pripadnik SIPA-e koji, zbog posla, želi ostati anoniman.




IZ u kandžama obavještajnih službi


Kako smo obaviješteni, pripadnici policije u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu obilaze imame i pokušavaju ih vrbovati da rade za njih nudeći i nemale sume novca. Od imama se traži da dostave spiskove džematlija sklonih ''vehabijskom'' učenju. S obzirom da se spiskovi, naravno, ne bi provjeravali, ''vehabija'' doslovce može biti svaki čovjek na kojeg efendija upre prstom. Za pripadnost mladomuslimanskom pokretu znao je nekoć osuditi i komšija s kojim je špijun u sukobu. Međutim, Islamska zajednica danas nije poput one iz Titova vakta. Reisul-ulema Mustafa ef. Cerić na vrijeme je prozreo šta je krajnji cilj i zabranio imamima saradnju sa obavještajnim službama. ''Imami su danas meta obavještajnih službi. Oni moraju biti svjesni pokušaja vrbovanja, podvala, napada. Mi, imami, moramo štititi sebe'', poručio je Muharem Hasanbegović, šef kabineta reisul-uleme, svojim kolegama. I sam reisul-ulema na sastanku sa imamima u Stocu oštro je osudio policijske upade u kuće imamima i pokušaje vrbovanja. Kako smo nezvanično saznali, imami su od reisul-uleme dobili naredbu da o ovim pokušajima vrbovanja ni s kim javno ne pričaju. I sami smo se uvjerili u to pokušavši saznati informaciju više od nekoliko imama za koje znamo da im je na vrata dolazila policija. Niko od njih nije želio javno govoriti. Za izjave su zaduženi samo oni koje reis ovlasti. I to puno govori o ozbiljnosti problema.

Prvo spiskovi, pa obrada, pa linč


''U BiH imate najmanje tri tajne policije. Osim toga, u međunarodnoj zajednici djeluju razne protuhe, ljudi koji se bave prikupljanjem informacija. Na osnovu tih informacija vrše se svakakve analize o svemu, o imamima, o Islamskoj zajednici, o našem narodu...“, tvrdi Hasanbegović. I potpuno je u pravu. Ovakve aktivnosti mogu itekako naštetiti Islamskoj zajednici. Jer, zamislite da se za dvadeset godina opet pojavi knjiga poput one o saradnicima UDBE u kojoj se imami prozivaju za saradnju. Ali ne treba smetnuti s uma da te aktivnosti puno više štete cjelokupnom bošnjačkom narodu. Sjetimo se koliko je nedužnih Bošnjaka i njihovih porodica stradalo u ratu obavještajnih službi protiv Mladih muslimana. Kao i u to doba, danas se prvo prave spiskovi. Nakon spiskova preći će se na obavještajnu obradu ljudi sa spiskova, a na kraju će uslijediti linč. Zahvaljujući trezvenosti vrha Islamske zajednice ova institucija nije uspjela nasjesti trikovima obavještajnih protuha. Da li će nasjesti neka druga, ostaje da vidimo.

saff

Prvi period djelovanja "Mladih Muslimana" obuhvata zbivanja od začetaka Pokreta 1939 godine.


Tokom 1947. i 1948. godine održano je više sudskih procesa članovima "Mladih Muslimana".


20. i 21. februara 1949. godine u Sarajevu je održan značajan skup Mladomuslimanskog Pokreta. To je bio plenum na kome su donijete vrlo bitne odluke. Na plenumu je imenovano i rukovodstvo Pokreta u sastavu Hasan Biber, Halid Kajtaz, Salih Behmen i Tarik Muftić.

Dva mjeseca nakon plenuma počela su masovna hapšenja mladomuslimana. Održano je više sudskih procesa širom BiH. Glavni proces je organiziran u Sarajevu i trajao je od 1. do 12. augusta 1949. godine: na tom suđenju izrečene su smrtne presude za Hasana Bibera, Halida Kajtaza, Nusreta Fazlibegovića i Omera Stupca. Tokom hapšenja i istrage ubijeni su Omer Kovač, Fikret Pločo i Asim Čamdžić.

Period od 1949. do 1991. godine obilježen je stalnom represijom komunističkog režima prema "Mladim muslimanima":

· Pohapšeni i suđeni članovi Pokreta izdržavaju zaTvorske kazne i druge oblike represije od strane tadašnjeg komunističkog režima. Cilj je da se Pokret u potpunosti zatre i unište tragovi (naročito idejni) njegovog postojanja. Iako Pokret više nije djelovao, svi njegovi članovi pomno su praćeni i nakon odsluženja dugogodišnjih zatvorskih kazni

I proces muslimanskim intelektulacima 1983. godine u Sarajevu bio je u svojoj osnovi ponovno razračunavanje sa protagonistima Mladomuslimanskog Pokreta čija je djelatnost počela da utiče na idejna kretanja unutar užeg kruga muslimanske inteligencije. Naime, u pripremama za proces muslimanskim intelektualcima 1983. godine kada je ispitivano, hapšeno i pretresano oko hiljadu Muslimana u BiH, svi bivši mladomuslimani, osim nekolicine bolesnih, “tretirani” su informativnim razgovorima i u pritvoru, a i među osuđenima su svi stariji nekad bili mladomuslimani, odnosno peterica njih - Alija Izetbegović, Salih i Omer Behmen, Rušid Prguda, Ismet Kasumagić, svi članovi rukovodstva Pokreta. Da im je i u procesu 1983. godine nekadašnja djelatnost bila uzeta kao otežavajuća okolnost, ne treba posebno ni isticati. Kada je u pitanju suđenje 1983. godine, može se konstatirati da je ono od strane režima pripremljeno skoro na identičnoj matrici kreiranoj 1949. godine.

http://www.mm.co.ba/organizacija/historijat/6decenija.html