KRAJ KRIZE NA VIDIKU
Ekonomski stručnjaci tvrde da je svetska privreda počela polako da se oporavlja, što je prvi znak početka kraja krize
Uzlazna putanja... Svetska privreda je i dalje u crvenom, ali polako počinje da se oporavlja
Svetska ekonomska kriza bliži se polako kraju, tvrde ekonomski stručnjaci. Oni kažu da se na tržištima u svetu uočavaju prvi znaci oporavka, što označava početak kraja najveće ekonomske krize od Drugog svetskog rata.
Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Žan-Klod Triše izjavio je da se svetska privreda nalazi pred tačkom preokreta jer se pad svetskog bruto domaćeg proizvoda usporava.
Mere u Rusiji dale loše rezultate
Efikasnost antikriznih mera u Rusiji je najniža u poređenju sa drugim zemljama, pokazali su rezultati istraživanja konsultantske kompanije FBK.
Kompanija je analizirala antikrizne mere u osam država - Britaniji, Nemačkoj, SAD, Francuskoj, Kanadi, Kazahstanu, Ukrajini i Rusiji. Direktor za strateške analize u FBK Igor Nikolajev ukazao je da su u Rusiji najviše smanjeni obim izvoza i spoljnotrgovinski promet u celini, kao i da cene najbrže rastu. S druge strane, Rusija je po tempu smanjenja zlatnih rezervi na drugom mestu, posle Britanije.
Nije vreme za opuštanje
- Kad je reč o privrednom rastu, nalazimo se na prelomnoj tački tog ciklusa. Niz izveštaja iz zemalja celog sveta ohrabruje, ali još nije vreme za opuštanje - naglasio je Triše.
Prema njegovim rečima, prvi znaci oporavka pojavili su se u Evropi, ali i u SAD.
- U Americi je u aprilu zabeležen najveći porast potrošačkog poverenja za više od dve godine. Takođe u SAD zabeležen je i najveći oporavak industrijske proizvodnje od 2005. Povećao se i broj industrijskih porudžbina u Nemačkoj u martu, po prvi put za sedam meseci. Sve to ukazuje da je potonuće globalne privrede možda dostiglo dno - naveo je Triše.
Predsednik ECB-a je dodao da će centralne banke, nakon što se uoči stabilizacija globalne ekonomije, morati da smanje svoju podršku privredi i vrate se uobičajenim aktivnostima.
- U svakom slučaju, učinićemo sve što je neophodno kad je reč o vanrednom merama, dokle god je to neophodno - izjavio je Triše.
Inače, centralne banke niza zemalja smanjile su svoje ključne kamatne stope, a vlade su ubrizgale milijarde dolara u svoje privrede kako bi suzbile najdublju svetsku recesiju.
S druge strane, eksperti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozoravaju da se ne treba prerano radovati početku kraja krize. Oni kažu da postoji rizik da kriza u Evropi postane još dublja, a da period oporavka bude duži nego što se ranije predviđalo.
Veliki privredni pad
MMF prognozira da će se privredni rast u najrazvijenijim evropskim ekonomijama ove godine smanjiti za četiri odsto, dok bi u 2010. trebalo da opadne, ali blago. Prema ocenama MMF-a, pad ekonomske aktivnosti u evropskim zemljama, koje su od početka ove decenije imale snažan privredni uspon, ove godine će biti još veći i to minus 4,9 odsto, dok će se tokom 2010. ona minimalno uvećati.
Privredni rast u Nemačkoj, čija privreda je bez premca u zoni evra i celoj EU, opašće ove godine za 5,6 odsto, u Italiji za 4,4 odsto, u Velikoj Britaniji 4,1, Španiji 3,3, a u Francuskoj i Švajcarskoj za tri procenta.
U Rusiji će negativan ekonomski rast ove godine biti minus šest odsto, dok se za Češku, Mađarsku i Poljsku predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 odsto, 3,3 i 0,7 procenata.
(AG.)
pressonline