- shadowless (citat):
- eko87 (citat):
- Pa šta ima veze ako se u Meki nije vidio još mlađak? :)
Da nam Allah svima olakša post i primi sve naše ibadete. Amin
Pa to znaci da mjesec Saban nije zavrsio a Ramazan nije poceo :-/ ?!?!? Nisam valjda skroz prolupala.
I mi smo ko i arapi u subotu poceli da postimo...
Ne bih nikome da namećem bilo kakvo mišljenje, ali ovaj tekst je meni lično razjasnio mnoge stvari vezani za ovo.
Viđenjem mlađaka oglašava se nastup mjeseca ramazana, dok se ponovnim njegovim pojavljivanjem, narednog mjeseca, oglašava kraj ramazana i nastup mjeseca ševvala. Pojava mlađaka je uvjet bez koga post ne vrijedi.
Ustanovljenje mlađaka kosmičkim proračunima
Islamski učenjaci su složni da je viđenje mlađaka jedan od načina ustanovljenja novog lunarnog mjeseca. Drugi način je upotpunjenje trenutnog mjeseca trideset dana. Međutim, učenjaci se spore oko trećeg, savremenog načina i to kosmičkim proračunima.
Većina islamskih učenjaka prvih i potonjih generacija smatra zabranjenim ustanovljenje lunarnog mjeseca ovim putem.
Svoje mišljenje zasnivaju na narednim dokazima:
1. Ibn Omer prenosi daje Resulullah kazao: "Mi smo neuk narod, ne znamo pisati niti računati, mjesec je ovako i ovako," potom je pokazao prstima dvadeset devet i trideset dana.
Učenjaci koji zagovaraju ovo mišljenje kažu da Allah nije obavezao i opteretio ovaj narod kosmičkim proračunavanjima, već je za utvrđenje lunarnog mjeseca dovoljno vidjeti mlađak ili upotpuniti trenutni mjesec trideset dana. Ovaj metod naveden je u brojnim Poslanikovim hadisima. Budući da je Poslanik potvrdio nepismenost ovoga ummeta i negirao njegovu vezu sa kosmičkim proračunavanjima, ovi učenjaci kažu da nije dozvoljeno oslanjati se na ovaj metod utvrđivanja mlađaka.
Komentar: Resulullah je negirao vezu muslimana sa kosmičkim znamenjima, ali nije zabranio ta istraživanja, niti citirani hadis ukazuje na zabranu. Prema tome, jedno je negirati, a drugo je zabranjivati. Kur'an i Sunnet jasno ukazuju i podsticu na naučna istraživanja na Zemlji i u kosmosu. To je općepoznati islamski princip, jer je Allah nakon upute najveću pažnju posvetio sticanju svih vrsta korisnog znanja. Imam Gazali tvrdi da sedamsto šezdeset tri kur'anska ajeta apeluju na sticanje šerijatskog znanja, prosvjetu i edukaciju općenito. "
Prema tome, ako bismo iz ovoga hadisa razumjeli zabranu kosmičkih proračunavanja, onda bismo, također, morali razumjeti zabranu poučavanja pisma, jer se navode u identičnom kontekstu. Međutim, niko od islamskih učenjaka to nije kazao. Dakle, ovaj hadis nije validan dokaz o zabrani kosmičkih proračuna. Čak, štaviše, on ukazuje daje proračunavanje osnova, kao što je poznavanje pisma osnova. Međutim, veza Poslanikovih ashaba sa ovim naukama nije bila na zavidnom nivou, kao što se navodi u prethodno citiranom hadisu.
2. Ebu Hurejre prenosi daje Resulullah kazao: "Kada vidite mlađak,počnite sa postom, a kada ga ponovo vidite (narednog mjeseca), prekinite svoj (ramazanski) post."
Ova skupina učenjaka, pozivajući se na navedeni hadis, smatra viđenje mlađaka golim okom uvjetom, a ne sredstvom, za oglašenje ramazana i posta.
Međutim, ovo mišljenje nije jako i to iz dva razloga:
Prvi: Kada bi viđenje mlađaka bilo uvjet posta, onda bi bilo neispravno postiti upotpunjenjem trenutnog mjeseca (zbog oblačnog vremena) trideset dana, jer se tada mlađak nije vidio.
Drugi: Zbog čega ovi učenjaci prihvataju vrijeme sehura i iftara, te namaska vremena na osnovu vaktija, koje se isto tako zasnivaju na kosmičkim proračunavan)ima, a ne prihvataju, s druge strane, na isti način, početak i završetak ramazana!? Kako je dozvoljeno početi ujutro postom, prekidati post, klanjati namaze na osnovu proračuna (koji treba da budu precizni), tako je dozvoljeno oglasiti početak i završetak lunarnog mjeseca na osnovu kosmičkih predestinacija, koje se također zasnivaju na naučno-egzaktnim doktrinama.
Nije nam poznat nijedan savremeni učenjak niti musliman općenito, koji prati dužinu hlada (jednu ili dvije, shodno mezhepskom opredjeljenju), da bi klanjao ikindiju-namaz. Svi se oslanjaju na proučeni ezan, nakon što se utvrdi njegova pravovremenost proračunata znanstvenim metodama prije desetak ili više godina. U čemu je razlika kod ova dva slučaja?! Zar Resulullah nije poučio ashabe namaskim vremenima na osnovu položaja Sunca, kao što ih je poučio nastupu ramazana na osnovu položaja Mjeseca?! Zašto jedno prihvatamo, a njemu identično odbacujemo?!
3. Zejd b. Halid prenosi hadisi-kudsi u kome se kaže: "... ko kaže da Allah iz Svoje milosti opskrbljuje Svoje robove kišom, vjeruje u Allaha, nevjeruje u sazvijeđa. Ko kaže da zvijezde spuštaju kišu, on vjeruje u njih a ne vjeruje u Allaha."
Ovi učenjaci kažu da je Allah zabranio upuštanje u rasprave oko sazvijeđa i vjerovanje u njih, a proračuni položaja tih sazvijeđa sastavni su dio tih rasprava
Komentar: Spomenuta zabrana se odnosi na vjerovanje u zvijezde u smislu da one posjeduju božansku moć ili da se na osnovu njih proračunava budućnost, čije je znanje svojstveno samo Allahu. Hadis ne zabranjuje računanje samog položaja tih zvijezda i njihova kretanja po vasioni, koja su rezultat idealnog, Allahovog zakona uspostavljenog u svemiru. Poznato je da se kretanje ovih tijela u svemiru odvija po savršenoj zakonitosti postojanoj do Sudnjeg dana. Uzvišeni Stvoritelj kaže: Niti Sunce može Mjesec dostići niti noć dan preteći, svi oni u svemiru plove.
Prema tome, Mjesec ima svoju fiksnu putanju od koje ne odstupa i njegova brzina kretanja varira shodno udaljenosti od Zemlje. Ovo nam omogućuje da precizno odredimo položaj Mjeseca u bilo koje vrijeme.
4. Ova skupina učenjaka tvrdi da su ovi proračuni samo puka nagađanja i slutnje. Dokazuju to odstupanjem jednih proračuna od drugih i različitim rezultatima među njima.
Komentar: Ovaj prigovor vrijedi za prva stoljeća islama, kada je vladala znatna stagnacija na ovom naučnom polju. Međutim, danas to više nisu obične hipoteze prožete skepsom ili puke fikcije, već se radi o naučnim doktrinama zasnovanim na nepobitnim argumentima. Također, pomenuta razilaženja nisu poznata u današnje vrijeme.
5. Muslimani se opterećuju ovim proračunavanjima, a Uzvišeni Allah je svojim robovima olakšao vjeru.
Komentar: Ova primjedba odgovara davnoj prošlosti, a ne današnjici. Nasuprot određenje nastupa lunarnog mjeseca ovim putem mnogo je jednostavnije nego praćenje mjeseca golim okom. Preračunavanja se izvode preciznim računarima, tako daje trud učenjaka, koji se bave ovom naukom, samo nadgledanje i kontrolisanje znanstvenog prosesa. Također, oglašenje nastupa mjeseca putem televizije, radija, telefona, faksa, teleteksta i interneta vrlo je jednostavno, jeftino i efikasno. Prema tome, dovoljno je nekoliko pouzdanih astronoma koji će zamijeniti i olakšati hiljadama muslimana praćenje pojave mlađaka.
Druga skupina islamskih učenjaka podržava ovaj način utvrđivanja lunarnog mjeseca, pri čemu se pozivaju na naredne dokaze:
Ovo mišljenje zagovaraju poznati tabiin Mutarrif b. Šihhir, imam Šafija, Ibn Surejdž Ahmed b. Sabbah, Tekijuddin Subki, Kadi Ebu Tajjib. Od savremenih učenjaka ovo mišljenje zastupaju Ahmed Šakir, Mustafa Žarka i drugi. Vidjeti: El-istizkar, 10/115, Et-temhid, 14/350.-352., Bidajetul-mudžtehid, 3/152, Mevahibul-dželil, 2/388, Evailuš-šuhuril-arebijje, str. 13 od šejha Ahmeda Šakira, Kejfe neteamelu meas-sunnet'm-nebevijje, str. 155 od šejha Kardavija i Tevdžihul-inzar, str. 45.-51.
Allah kaže: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja istine od zablude. Ko od vas dočeka taj mjesec neka ga u postu provede.“
Ibn Omer prenosi da je Resulullah kazao: "Islam se temelji na petero: Svjedočenju da nema drugog boga osim Ali aha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadždža i postu mjeseca ramazana."
Iz ova dva dokaza vidi se da je post obavezan kada nastupi mjesec ramazan. U Poslanikovo vrijeme najbolji način za utvrđivanje lunarnog mjeseca bilo je gledanje golim okom, potom upotpunjenjem trenutnog mjeseca trideset dana. Međutim, danas je bolje određivati nastup mjeseca kosmičkim predestinacijama zbog njihove preciznosti.
Dokaz tome je prethodni hadis koji prenosi Ibn Omer u kome je Resulullah kazao da smo neuk narod, ne pišemo niti se bavimo kosmičkim predodređivanjima.
Prema tome, hadis ukazuje da je osnova baviti se astronomijom, ali zbog njenog nepoznavanja, Resulullah i njegovi ahabi bili su prinuđeni na promatranje mlađaka golim okom ili upotpunjenjem mjeseca. Ovakvo razumijevanje citiranog hadisa zaključuje se iz Poslanikovih riječi "...ne pišemo". Kada bismo kazali da nije dozvoljeno predodređivati Mjesečev položaj, to bi nužno impliciralo da nije dozvoljeno pismo i poučavanje pismu, što, dakako, oponira elementarnim islamskim principima.
Nekada davno ova nauka se temeljila na pukim nagađanjima i neosnovanim pretpostavkama.
U današnje doba ona se zasniva na naučnim konstatacijama egzaktne prirode u koje nije logično sumnjati. Nebeska tijela plove ustaljenim putanjama, koja ne odstupaju od njih. Allah kaže: „Sunce i Mjesec utvrđenim putanjama plove“. Od davnina čovječanstvo se zanimalo ovom naukom, tako da je dostigla svoju kulminaciju krajem prošlog i početkom ovoga stoljeća.
Astronomi su složni da prosječni lunarni mjesec traje 29 dana, 12 sati, 44 minute, 2 sekunde i 87 stotinki. Da li nakon ovog preciznog proračuna možemo kazati da se radi o nagađanju?! Savremena nauka je izračunala vrijeme pojave mlađaka za stotine narednih godina, precizno u sekundu. Ovi podaci mogu se dobiti internet-mrežom širom svijeta.
Što se tiče kontradiktornih rezultata na ovom naučnom polju, radi se o nestručnosti pojedinih institucija koje se još uvijek služe nekakvim već odavno zastarijelim šemama i nepreciznim mehaničkim aparatima. Ova razilaženja nisu poznata stručnim naučnim zavodima, opremljenim specijalnim, elektronskim i namjenskim uređajima.
Potvrda ove preciznosti je predproračunavanje pomračenja Sunca i Mjeseca, koje je desetinama puta teže i preciznije od predodređenja nastupa samog lunarnog mjeseca. Uprkos tome, stručnjaci su moćni odrediti nekoliko desetina, pa i stotina godina unaprijed vrijeme pomračenja, precizno u sekundu. 32 Ne samo to, već mogu odrediti vrstu pomračenja (potpuna ili djelimična), mjesta sa kojih se može uočiti pomračenje, vremenski period pomračenja itd. Dokle onda sumnjati u stvarnosti koje se zasnivaju na ovako zdravim temeljima?! U ovom predproračunavanju krije se više mudrosti:
Neminovno je naglasiti da se termin pomračenja Sunca koje se desilo u dalekoj prošlosti može, također, izračunati. Islamski učenjaci se spore oko načina klanjanja namaza pri pomračenju Sunca. U Sunnetu postoje predanja koja govore da je Resulullah obavljao ovaj namaz na različite načine. Međutim, iz drugih predaja se zaključuje daje Poslanik samo jednom klanjao dotični namaz. Neki islamski učenjaci (između ostalih šejhul-islam u El-fetava, 10/320.-321.) su odbacli predaje koje govore o različitim varijantama ovoga namaza, navodeći da se namaz za pomračenje Sunca klanja dva rekata, na svakom rekatu dva rukua i dvije sedžde. Potom je savremeni islamski astronom Mahmud Paša, kako to navodi šejh Ahmed Šakir u svojim opaskama na El-muhalla, 5/14, izračunao preciznim aparatima da se pomračenje Sunca u Poslanikovo vrijeme desilo samo jednom i to u Medini u ponedjeljak 29. ševvala 10. god. po. H., odnosno 27. januara 632. god. po rođenju Isa u 8 sati i 30 minuta prije podne.
Prvo: Njime se okončavaju neprekidni sporovi oko početka lunarnih mjeseci, naročito ramazana, koji se vode među muslimanima.
Drugo: Na ovaj način muslimani sebi omogućavaju formiranje novog šerijatskog kalendara. Nema dvojbe da je teško ostvariti mnoge životne ambicije osim uz postojanje ovoga kalendara, koga još uvijek, na veliku žalost, muslimani ne posjeduju, budući da ne znaju za naredni mjesec osim kada nastupi ili neposredno pred njegov nastup. Kako, npr., odrediti termine polijetanja aviona, kretanja vozova, autobusa, brodova kada se ne zna koliko dana ima svaki mjesec?! Jedan od razloga proširene upotrebe nemuslimanskih kalendara jeste nepostojanje preciznog šerijatskog kalendara. Poznato je da dio islamskih učenjaka smatra zabranjenim računanje vremena po ovim kalendarima ukoliko postoji mogućnost formiranja i korištenja šerijatskih kalendara.
Treće: Vraćanje korisnim naukama položaj koga im je dodijelio islam. Ova vjera je vjera nauke. Priznaje njenu relevantnost i podstiče na nju, za razliku od drugih, iskrivljenih religija, koje su pogubile desetine svojih učenjaka, zbog svoje krivovjere.
Bitno je ukazati da se islamski principi ne kose za znanstvenim konstatacijama, jer se radi o božanskim principima. Nasuprot, svjedoci smo da savremena nauka svakodnevno potvrđuje Objavu spuštenu prije četrnaest stoljeća. Također, nije poznata savremena naučna doktrina suprotna islamskom učenju, a Allah najbolje zna.
U vezi s ovim šerijatsko-pravnim propisima postoje mnoga sporedna pitanja. Međutim, o njima možemo govoriti nakon što muslimani prihvate ovaj metod ustanovljenja lunarnog mjeseca.
Iz knjige "Svojstva Poslanikova a.s. posta u svjetlu vjerodostojnog Sunneta" - mr. Safet Kuduzović