Vrjednosti dana Ašure i mjeseca Muharrema

Vrjednosti dana Ašure i mjeseca Muharrema


Hvala Allahu Gospodaru svjetova na svim blagodatima, znanim i neznanim. Neka su salati i selami našem poslaniku Muhammedu, njegovoj porodici, ashabima i svima onima koji njegovu uputu slijede sve do Sudnjega dana.


Mjesec Muharrem je prvi mjesec hidžretske godine i jedan od četiri sveta mjeseca. Rekao je Uzvišeni: "Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera, zato u njima sami sebi nepravdu ne činite!" (Et-Tevba, 36) Tj. u tim svetim mjesecima nemojte grijehe činiti jer je griješenje u njima teže.


Ebu Bekre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: "...Godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta. Tri su jedan iza drugog: Zu-l-Ka'de, Zu-l-Hidždže i Muharrem, a Redžeb je između Džumade-l-Ula i Ša'bana" (Buharija).


Rekao je Ibnu Abbas, radiallahu anhuma, tumačeći Allahove riječi: "Zato u njima sami sebi nepravdu ne činite!": "To jest: ne činite nepravdu u svim mjesecima! A Uzvišeni posebno ističe četiri mjeseca, čini ih svetim i ukazuje na njihovu važnost. Allah je učinio da grijeh u njima bude veći a isto tako i dobro djelo u njima ima veću nagradu"...



Rekao je Katade tumačeći pomenuti ajet: "Nepravda u svetim mjesecima je teži propust i veći grijeh od nepravde u drugim mjesecima. Nepravda je, u svakom slučaju, velika, međutim, Allah čini većim ono šta On hoće". Također je rekao: "Allah izabire od Svojih stvorenja odabrane: od meleka i ljudi je odabrao poslanike, od govora je odabrao zikr-spominjanje Allaha, od sve zemlje odabrao je mjesta gdje se sedžde čine (mesdžide), od mjeseci odabrao je Ramazan i svete mjesece, od dana odabrao je petak a od noći odabrao je noć Lejletu-l-Kadr; zato i vi veličajte ono što Allah veliča jer razumni i pametni veličaju ono što Allah učini velikim i odabranim" (Tefsir ibnu Kesira, skraćeno).


Vrjednost dobrovoljnog posta u Muharremu


Ebu Hurejre, radiallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: "Najbolji post nakon Ramazana je post Allahovog mjeseca Muharrema" (Muslim). Mjesec Muharrem je u ovom hadisu prisvojen Uzvišenom Allahu što upućuje na njegovu vrjednost i veličinu.


Hadis svojom vanjštinom upućuje na to da je propisano postiti cijeli Muharrem, međutim vjerodostojno je prenešeno da Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, nije niti jedan mjesec u cijelosti postio osim Ramazana, pa se stoga ovaj hadis shvata kao podsticaj na mnoštvo posta u Muharremu a ne na post cijelog Muharrema.


Vjerodostojno je prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, povećavao dobrovoljni post u Ša'banu a što se tiče Muharrema moguće je da mu je vrjednost posta tog mjesece objavljena pred kraj života i da nije bio u mogućnosti da ga posti (Nevevijev komentar Muslimovog sahiha).


Ašura kroz istoriju

Rekao je Abdullah ibnu Abbas radiallahu anhuma: "Kada je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, došao u Medinu vidio je da Jevreji poste dan Ašure, pa je upitao: Zbog čega to radite? Odgovorili su: Ovo je vrijedan dan. U njemu je Allah spasio Israilićane od njihovog neprijatelja pa je Musa a.s. postio taj dan. Na to Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, reče: Ja sam bliži Musau nego vi! Pa je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, postio taj dan i naredio da se posti" (Buharija).

Imam Ahmed bilježi ovu predaju uz dodatak: "...To je dan u kojem je Nuhova lađa pristala na brdu Džudijj, pa je Nuh a.s. postio taj dan iz zahvalnosti Allahu". U drugoj predaji kod Buharije još je zabilježeno da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: "Vi ste bliži Musau nego oni pa postite taj dan!".


Post dana Ašure je bio poznat još u džahilijjetu prije islama. A'iša radiallahu anha je rekla: "Ljudi su u vrijeme džahilijjeta postili taj dan". Rekao je Kurtubi: "Moguće je da su Kurejšije postili taj dan oslanjajući se na ranije šerijate poput Ibrahimovog alejhi selam" Također, je vjerodostojno prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, postio dan Ašure u Mekki prije hidžre u Medinu (Fethu-l-Bari).


Vrjednost posta Ašure


Rekao je ibnu Abbas, radiallahu anhuma: "Nisam vidio da Allahov poslanik, sallallahu alejhi we selleme, toliko nastoji postiti dan smatrajući ga boljim od drugih kao što je nastojao postiti ovaj dan, dan Ašure, i ovaj mjesec, mjesec Ramazan" (Buharija).


U drugom hadisu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme: "Doista smatram da će post dana Ašure biti iskup za grijehe učinjene u predhodnoj godini" (Muslim). Ovo je jedna od brojnih Allahovih blagodati prema nama. Postom jednog dana briše nam grijehe cijele godine. Kasnije će biti govora na koje grije se to odnosi.


Koji dan je Ašura?


Dan Ašure je deseti dan Muharrema. Rekao je Ibnu Abbas radiallahu anhuma: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je naredio da se posti dan Ašure – deseti dan Muharrema" (hadis bilježi Tirmizi i kaže o njemu: hasen sahih).


Post devetog dana uz deseti


Rekao je ibnu Abbas radiallahu anhuma: "Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je postio dan Ašure i naredio da se posti, pa su rekli: Allahov Poslaniče to je dan kojeg slave Jevreji i Kršćani! Na to je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: Kada dođe naredna godina postit ćemo, ako Bog da, deveti dan. Međutim prije nego je došla naredna godina Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je preselio" (Muslim).


Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je postio deseti dan Muharrema i naumio je postiti deveti dan pa je stoga pohvalno postiti deveti dan uz deseti. Dekle, post Ašure ima različite stepene; najniži stepen je da se posti samo deseti dan, iznad toga je da se posti deveti dan uz deseti, a najbolje je u Muharremu što više postiti.


Učenjaci su govorili o mudrosti zbog koje je propisano da se posti deveti dan uz deseti pa su rekli:


- Time se želi da se muslimani razlikuju od Jevreja koji poste samo deseti dan.


- Želi se spojiti post dana Ašure sa drugim danom, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, zabranio da se posti petak osim ako se uz njega posti četvrtak ili subota.


- Deveti dan se posti iz opreza, u slučaju da se pogriješi u računanju početka mjeseca i viđenju mlađaka; jer tada će deveti dan biti u stvari deseti.

Najprihvatljivije mišljenje od ova tri pomenuta je prvo. Rekao je ibnu Tejmijje rehimehullah: Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je u brojnim hadisima zabranio poistovjećivanje sa Jevrejima i Kršćanima, kao što je rekao o Ašuri: "Dočekam li slijedeću godinu sigurno ću postiti deveti dan" (Fetava ibnu Tejmijje, 6. dio). Ibnu Hadžer, rahimehullahu, je komentarišući pomenuti hadis rekao: "Odluka Poslanika, sallallahu alejhi we selleme, da posti deveti dan može se razumijeti da nije htio postiti samo deveti dan nego je htio da uz deseti posti i deveti iz sigurnosti i opreza (kako bi pouzdano znao da je postio deseti dan) ili s namjerom da se razlikuje od Jevreja i Kršćana. Ovo zadnje mišljenje je ispravnije kao što se razumije iz drugih predaja kod Muslima" (Fethu-l-Bari).
Ipak nije pokuđeno postiti samo deseti dan bez da se uz njega posti dan prije ili poslije. Post desetog dana – dana Ašure je iskup za predhodnu godinu (Fetava ibnu Tejmijje, 5. dio).


Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je zabranio da se petak ili subota odlikuje postom mimo ostalih dana. Pokuđenost posta petkom ili subotom prestaje ukoliko se uz njih posti dan prije ili poslije ili ako se desi da post tog dana bude zbog drugog propisanog razloga, kao na primjer osoba koja posti Davudov post kada se desi da dan posta bude petak ili subota, ili kada dan Arefata ili Ašure bude u jednom od ta dva dana, u tom slučaju nije pokuđeno postiti samo petak ili subotu.


Nejasnoće oko nastupanja mjeseca Muharrema


Rekao je imam Ahmed: "Onaj ko nije siguran kada je nastupio Muharrem neka posti tri dana kako bi bio siguran da je postio deveti i deseti dan Muharrema" (El-Mugni).


Onaj ko ne zna tačno kada je nastupio Muharrem a želi da sigurno posti deseti dan računat će da je Zu-l-Hidždžet imao trideset dana, kao što je pravilo, a zatim će postiti deveti i deseti dan. A ko želi da sigurno posti i deveti dan postit će osmi, deveti i deseti dan (ako je Zu-l-Hidždže imao 29 dana postio je deveti i deseti dan zasigurno). Post dana Ašure je pohvalan i nije obavezan pa stoga i nije naređeno da se prati viđenje mlađaka Muharrema kao što je to naređeno za mjesec Ramazan i Ševal.


Grijesi koji se brišu postom dana Ašure


Rekao je imam Nevevi, rahimehullahu, pojašnjavajući na koje grijehe se misli kada se govori o iskupu određenim dobrim djelom poput posta Ašure: "To je iskup za sve male grijehe, tj. briše sve grijehe osim velikih". Zatim je rekao: "Post dana Arefata je iskup za dvije godine, post dana Ašure je iskup za jednu godinu, kada klanjač izgovori riječ 'amin' u vremenu kada to izgovaraju meleci brišu mu se raniji grijesi...sve spomenuto su sredstva kojim se iskupljuju grijesi pa ako bude bilo malih grijeha to će ih pobrisati, a ako ne bude bilo malih niti velikih grijeha pisat će se dobra djela i povećavati stepeni, a ako ne bude malih grijeha ali bude velikih nadamo se da će umanjiti velike grijehe" (El-Medžmu', 6. dio).


Rekao je ibnu Tejmijje rahimehullahu: "Iskup koji se ostvaruje abdestom, namazom, postom Ramazana, dana Arefata ili Ašure odnosi se samo na male grijehe" (Fetava ibnu Tejmijje, 5. dio).


Ima onih koji se zavaravaju oslanjajući se na post Ašure ili dana Arefata; govore sebi: post Ašure je pobrisao grijehe jedne godine i još uz to post dana Arefata će mi povećati deredže! Ibnu Kajjim rahimehullahu kaže: "A ne zna ovaj zanesenjak da su Ramazan i pet propisanih namaza vredniji i bolji od posta dana Arefata i Ašure, a oni su iskup za grijehe koji se urade između njih ukoliko se ne čine veliki grijesi" (Fikska enciklopedija, 31. dio).


Sredstvo za brisanje velikih grijeha je tevba (pokajanje). Rekao je Uzvišeni Allah: "Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv" (Ez-Zumer, 53). "Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti" odnosi se na onog ko se iskreno pokaje, a to je onaj ko ostavi grijeh, čvrsto odluči da ga neće ponovo činiti i žali zbog toga što je ranije činio taj grijeh.


Post Ašure za onog ko je dužan napostiti Ramazan

Različita su mišljenja fekiha po pitanju propisa dobrovoljnog posta onom ko nije napostio propustane dane Ramazana:


Hanefijski učenjaci su stava da je takvom dozvoljeno postiti dobrovoljni post bez pokuđenosti, jer nije obavezan da u tom vremenu napašta propustane dane.


Malikije i Šafije vide da je to dozvoljeno uz pokuđenost, jer iz toga proizlazi odgađanje vadžiba.


Hanbelije su mišljenja da je dobrovoljni post prije napaštanja Ramazana haram, i da nije ispravan, pa je obavezno prvo početi sa napaštanjem propustanih dana (Fikska enciklopedija, 28. dio).


U svakom slučaju dobro je da se požuri sa napaštanjem propuštenih dana kako bi se mogao postiti dan Arefata i Ašure bez ikakve smetnje ili sumnje.


Novotarije vezane za Ašuru


Upitan je ibnu Tejmijje rahimehullahu o djelima koja se rade na dan Ašure poput: stavljanja surme, kinanja, kupanja, čestitanja, pripreme raznih jela, ispoljavanja radosti i tome slično, da li je to propisano ili ne?


Pa je odgovorio: Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Ništa od toga nije pomenuto u vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we selleme. Niko od imama ummeta to nije smatrao pohvalnim. Četverica imama to nisu smatrali pohvalnim niti neko drugi. Ni u jednoj od pouzdanih knjiga se ne prenosi nešto od toga. Ne prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi we selleme, niti od ashaba niti od tabi'ina. Nema vjerodostojnih niti slabih predaja. Međutim, pojedinci iz kasnijih generacija su prenijeli hadise na tu temu, kao što su na primjer prenijeli da ko na dan Ašure stavi surmu u oči neće mu u toj godini oči krmeljiti, a ko se tog dana okupa neće se razboljeti u toj godini i tome slično. Također, su prenijeli u izmišljenom i lažnom hadisu da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: "Ko na dan Ašure poveća opskrbu svojoj porodici Allah će njemu povećati opskrbu kroz cijelu godinu". Sve ove predaje su laž na Poslanika, sallallahu alejhi we selleme, i izmišljotine".


Zatim je skraćeno ispričao šta se sve odigralo sa prvim generacijama ovog ummeta. Spomenuo je fitne kroz koje su prošli i događaje koji su ih zadesili te ubistvo Husejna, radiallahu anhu, i kako su se nakon toga pojavile zabludjele skupine, da bi zatim rekao:


"Pojavile su se zabludjele nasilničke skupine: Jedni su zastranjeli munafici koji prividno ispoljavaju pristranost i ljubav prema Husejnu, radiallahu anhu, i njegovoj porodici. Uzimaju dan Ašure za dan žalosti, tuge i plača. U njemu oživljavaju džahilijetske običaje poput: udaranja lica, cijepanja odjeće, izražavanja saučešća na džahilijetski način, recitiranja stihova tuge, prepričavanje događaja pomiješano sa bezbroj laži a ono što je u njima tačno samo ponovo oživljava stare rane, netrpeljivost i želju za osvetom. U tome je buđenje fitne među muslimanima, to vodi psovanju i vrjeđanju prvaka ovog ummeta... Njihovo zlo i štetu koju prinose muslimanima nebi ni izvrstan retoričar mogao opisati.


Nasuprot njih pojavljuje se druga skupina sastavljena od Nevasiba, koji su se urotili protiv Husejna radiallahu anhu i njegove porodice, i od neznalica koji su na fesad uzvratili drugim fesadom, na laž drugom laži, na zlo drugim zlom i na novotariju drugom novotarijom. Tako su izmislili predaje koje govore da je dan Ašure dan slave i radosti, da je toga dana propisano staviti surmu, kanu, povećati opskrbu, pripremati jela kakva se kuhaju samo u posebnim prilikama i druge stvari koje se rade praznikom i u posebnim prilikama.


Desilo se da jedni slave dan Ašure i uzimaju ga za praznik, a drugi ga uzimaju za dan žalosti i tuge. Obje skupine su u krivu i daleko od sunneta (El-Fetava-l-Kubra).


Uzvišenog Allaha molim da nas učini sljedbenicima Njegovog plemenitog Poslanika, sallallahu alejhi we selleme, da nas poživi i usmrti na imanu i da nam omili rad djela kojima je On Uzvišeni zadovoljan. Neka su salavati i selami Allahovom odabranom robu i poslaniku Muhammedu njegovoj porodici i svim ashabima.

Pripremio: Hakija Kanurić,
svršenik fakulteta islamskog prava
www.studio-din.com

ŽIVOTNI INVENTAR-GODINA MOG ŽIVOTA JE PROŠLA
Petak dvadeset deveti zu-l-hidzdze – devetnaesti januar- bio je zadnji dan hidzretske godine. Na početku smo nove hidzretske godine. Hidzretska godina počinje sa mjesecom Muharremom, jednim od četiri sveta mjeseca. Rekao je Allah ,subhanehu we teala: «Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite! A borite se protiv onih mnogobožaca, kao što se oni svi bore protiv vas; i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone.» (Pokajanje, 36)

Rekao je Ibn Kesir pojašnjavajući riječi Allaha; «U njima ne griješite!» Znači; U ovim svetim mjesecima jer je grijeh u njima izražajniji i veći od drugih kao što se grijesi u svetom gradu (Meki) uvećavaju prema riječima Allaha ; «I onome ko u njima bilo kakvo nasilje učini dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.» Također, i u svetim mjesecima grijesi su veći. Mjesec o kojem je kazao Allahov Poslanik ,salallahu alejhi ve sellem: «Najbolji post nakon ramazanskog posta je...

post u Allahovom mjesecu Muharremu, a najbolji namaz nakon propisanih je noćni namaz.» (Hadis je zabilježio imam Et-Tirmizi, Ibn Madze od Ebu Hurejre r.a., a njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani) Vidimo da smo na vratima jedne velike sezone dobra u kojoj je Poslanik preporučio post, a i činjenje grijeha je teže od njihovog činjenje u drugim vremenima. Desetog Muharemma je dan Ašure o kojem je kazao Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, kada je upitan o njemu: «Iskupljuje (od grijeha) prošle godine.» (Muslim).

Toliko što se tiče govora o onome što je pred nama, da se malo obazremo i vidimo šta je iza nas. Pogledamo li u ljude koji žive oko nas, naročito one koji se bave trgovinom, vidjet ćemo kako nakon svakog određenog vremenskog perioda čine inventar svoga poslovanja. Sabiraju, oduzimaju, popisuju kako bi spoznali da li njihovo poslovanje ide u željenom pravcu. Po njihovim pravilima što više ulažeš – što su veći ciljevi- sve je više potrebno ozbiljnosti i preciznosti u radu. Potrebne su jake i precizne inventure. Oni su shvatili da se ne može uspjeti, niti bilo kakav veliki cilj ostvariti, osim sa velikom disciplinom, jakim kontrolama, čestim samoodricanjem i preciznim inventarima. Ako takva pravila važe za postizanje nečega što je u osnovi prolazno, pa šta je sa postizanjem onoga što je vječno? Mnogo je razloga zbog kojih bi čovjek musliman trebao da vrši, s vremena na vrijeme, životni inventar – preispitivanje svog stanja u kojem se nalazi. Spomenut ćemo ukratko najbitnije. Prvi; Cilj kojeg čovjek musliman želi da postigne je veoma velik, Allahovo zadovoljstvo i njegova vječna nagradu Dzennet.

Da ne postoji drugi razlog za životni inventar osim ovaj bilo bi dovoljno. Drugi; Čovjek kada preseli i završi životnu -poslovnu- karijeru nema druge prilike da popravi ono što je propustio, nema popravnog ispita niti ima ponavljanje godine. Treći; Čovjek treba da bude svjestan da što bude strožiji prema samom sebi u inventaru, da će mu to mnogo olakšati polaganje računa na Sudnjem danu, a koje će biti veoma strogo, precizno i pravedno. Spomenut ćemo samo neke argumente koji ukazuju na spomenuto. Riječi Allaha; «Onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjeće ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjeće ga. (Zemljotres,7,8) Također, riječi Allaha u suri El-Kehf: «I Knjiga će biti postavljena i vidjećete grešnike prestravljene zbog onog što je u njoj. "Teško nama!’ – govoriće – "kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!" – i naći će upisano ono što su radili. Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti. (Pećina, 49)

Od Abdullaha ibn Amra ibn ebi El-As se prenosi da je kazao Allahov Poslanik ,salallahu alejhi ve sellem: «Čovjek će biti prozvan na Sudnjem danu pred stvorenjima, pa će mu se pokazati devedeset devet registara, dužina svakog je dužina pogleda..... Kazao je Omer r.a.: «Obračunajte se sa sobom, prije nego što bude zatraženo od vas da račun polažete! Izvagajte svoja djela prije nego što vi budete na vagu stavljeni. Sutra će vam biti lakše položiti račun ako se danas obračunate (precizno i strogo)sami sa sobom. Četvrti; To je preporuka Allaha, subhanehu we teala, svojim robovima, a On je daleko od toga da preporuči nešto u čemu nije hajr za insana. Kaže Allah dz.š.: «O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.» (Progonstvo, 18) Kazao je Ibnu Kesir pojašnjavajući značenje ovog ajeta; i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio, tj. preispitajte sebe, prije nego budete ispitani, i pogledajte kakva ste dobra djela pohranili za sebe za mjesto povratka i sučeljenja sa vašim Gospodarom......

Također kaže Allah dz.š.: «Onda će onome koji je obijestan bio i život na ovom svijetu više volio džehennem prebivalište postati sigurno.A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao džennet će boravište biti sigurno.» (Oni koji čupaju,37,41) Čovjek musliman treba da zna ako želi da uspije u ovim teškim vremenima, mora da bude strog samome sebi u životnom inventaru. Zašto? Zato što čovjek živi u sredini koja ga direktno i indirektno na raznorazne načine poziva razvratu i onome što je u koliziji sa načelima islamskog morala.

Općepoznato je da čovjek ne može da bude na jednom nivou (imana), ili se njegov iman povećava ili slabi, ili se bori da bude na nekoj pozitivnoj nuli. Čovjek da bi bio na pozitivnoj nuli –a šta je pozitivna nula- u ovim teškim vremenima mora da uloži mnogo napora da bi se suprotstavio žestokim vjetrovima razvrata koji pušu iz svakog smjera. A koliko onda treba uložiti napora da bi čovjek dobio prolaznu ocjenu? Takvi ljudi moraju da budu veoma strogi u životnom inventaru. Da budu strožiji od strogoće poslovnih partnera međusobno. Čovjek kada vrši životni inventar trebao bi da ima na umu nekoliko stvari prilikom inventure. Da se zapita da li je zahvalan na Allahovim blagodatima koje mu je Allah podario. Da li smo se ikada razmišljali o veličini Allahovih blagodati prema nama.Ko nas je stvorio nakon što nismo postojali, ko nas je počastio najodabranijom vjerom, sljedbenicima najodabranijeg Poslanika, ko nas je učinio da volimo Poslanika, toliko da bi dali cijeli dunjaluk da ga vidimo u snu, a da ne govorimo o viđenju na javi, ko nas je učinio da volimo ashabe, Poslanikovu porodicu, ko nam je podario potomstvo, sluh, vid, zdravlje,mir (kojeg nema velik broj naše braće)?

Kaže Allah dž.š.: «I ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. - Čovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan.» (Ibrahim, 34) Znajte da te blagodati nisu zbog toga što mi to zaslužujemo već je to Allahova milost prema nama. Mi kada bi cijeli život proveli u ibadetu ne možemo se odužiti za samo jednu blagodat (vida). Mi, ne da nismo zahvalni, već Allahove blagodati prema nama koristimo u ono što nam je zabranio. Kako je velika njegova milost! Blagodat vida, koju znaju samo oni koji je izgube, velik broj ljudi koristi u ono što je šerijatom strogo zabranjeno. Koriste je gledajući filmove, serije, porno literaturu, žene koje im nisu dozvoljene. A zaboravljamo da ćemo jednog dana odgovarati za sve to. Kaže Allah dž.š.: «Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.» (Noćno putovanje, 36)

Jesmo li zahvalni Uzvišenome za razum koji nam je podario i na taj način nas odlikovao nad velikim brojem stvorenja. Da pogledamo one kojima je ta blagodat uskraćena vidjeli bi kolika je Allahova blagodat prema nama. A mi dosta puta griješimo, prkosimo, radimo dijela kojih se nerazumna bića stide. Zar ne znamo da Allah sve vidi i sve zna!? Zar ne znamo da meleki zapisuju svaku riječ koju kažemo i svako djelo koje uradimo!? Ako mislimo da nas Allah ne vidi onda treba da preispitamo svoje vjerovanje. A ako vjerujemo i znamo da nas vidi i čuje onda smo veoma hrabri i odvažni kada smijemo raditi ono što nam je On zabranio. Ako nismo zahvalni, pa zar se ne stidimo Uzvišenog od djela kojih se ponekada stidimo svijeta koji nas okružuje.

Zar smo zaboravili na govor Allahovog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem: «Neće se pomaknuti stopala insana na Sudnjem danu, ispred Gospodara, sve dok ne odgovori na pet stvari; o životu kako ga je proveo, o mladosti kako ju je potrošio, o imetku kako ga je stekao i gdje ga je potrošio, i koliko je radio po onome što je znao.(Hadis je zabilježio imam Et-Tirmizi od Ibn Mesuda, vjerodostojnost hadisa je potvrdio šejh Albani) Kaže Allah dž.š.: «Zar ne znaš da Allah zna što je na nebesima i što je na Zemlji? Nema tajnih razgovora među trojicom, a da On nije četvrti, niti među petoricom, a da On nije šesti, ni kad ih je manje ni kad ih je više, a da On nije s njima gdje god oni bili;

On će ih na Sudnjem danu obavijestiti o onome što su radili, jer Allah sve dobro zna. (Rasprava, 7) Čovjek bi prilikom životnog inventara trebao da ima šerijatsko znanje na osnovu kojeg će razlučivati koja djela treba da nastavi da radi a koja bi trebao da ostavi. Da svako djelo koje je radio ili želi da ga radi, da ga izvaga šerijatskim argumentima. Ako je dobro i dozvoljeno nastavi sa njegovim rađenjem, a ako je suprotno tome, ostavi ga. Da razlikuje između blagodati i iskušenja. Čovjek ponekad pogleda u sebe i primijeti da ga je Allah počastio mnogim blagodatima (čestita supruga, potomstvo, zdravlje, ljudi imaju lijepo mišljenje o njemu, imetak, posao itd.) pa kaže sam sebi; Da mene Allah ne voli On mi ne bi dao sve ovo.Ovdje je veoma bitno da se čovjek ne preračuna već da zna šta je blagodat a šta iskušenje.Kako napraviti razliku?

Jednostavno. Svaka stvar kojom te Allah počastio i ona te približuje Allahu i pomaže ti u ibadetu, to je blagodat. A stvar koja te odvodi od Allaha i od idadeta Njemu, to je iskušenje i istidrađ kojeg je spomenuo Poslanik, salallahu alejhi ve sellem,: «Kada vidiš da Allah daje insanu ono što voli od dunjaluka u nepokornosti Allahu, znajte da je to istidrađ (zavodljivost, postepenost, uvlačenje). Pa je Poslanik proučio slijedeći ajet; I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili, (Stoka, 44) Da čovjek ima loše mišljenje o sebi. Nikako da hvali svoju dušu već je neprestano kori. Kaže Allah dž.š.: «Ja ne pravdam sebe, ta duša je sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar tvoj smiluje. Gospodar moj zaista prašta i samilostan je." (Jusuf, 53) Zato ćemo naći prve generacije da su neprestano korile svoju dušu. Na njihovom čelu je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem , pravedne halife čije izjave nećemo spominjati zbog skučenosti sa prostorom. To je način na koji čovjek može da ukroti prohtjeve svoje duše.

Duše koju ako čovjek uspije ukrotiti postigao je mnogo na putu ustrajnosti. Na putu svođenja životnog inventara. Molimo Allah nas učvrsti u ovim teškim vremenima i da nam istinu pokaže istinom i olakša njeno slijeđenje, da nam neistinu pokaže neistinom i omrzne njeno slijeđenje. Amin ja rabbe-l-alemin.


Pripremio Elvedin Pezić prof.
www.studio-din.com

Poziv na post Dana Asure

Podsjecamo vas i pozivamo da postite Dan Asure (10 dan mjeseca muharema), koji podpada u srijedu 7.1.2009, za koji slijedi velika nagrada i za koji je nas Poslanik, saws, rekao: 'Post Ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su ucinjeni protekle godine!'(Muslim) Poznati ashab Abdullah ibn Abbas,r.a. je rekao:...

"Nisam vidio da Allahov poslanik, sallallahu alejhi we selleme, toliko nastoji postiti dan smatrajući ga boljim od drugih kao što je nastojao postiti ovaj dan, dan Ašure, i ovaj mjesec, mjesec Ramazan" (Buharija).

Post devetog dana uz deseti

Abdullah ibn Abbas.r.a je takodjer rekao: "Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je postio dan Ašure i naredio da se posti, pa su rekli: Allahov Poslaniče to je dan kojeg slave Jevreji i Kršćani! Na to je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: Kada dođe naredna godina postit ćemo, ako Bog da, i deveti dan. Međutim prije nego je došla naredna godina Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je preselio" (Muslim).

Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je postio deseti dan Muharrema i naumio je postiti i deveti dan, pa je stoga pohvalno postiti deveti dan sastavljeno i uz deseti dan mjeseca Muharrema.

Poznati islamski ucenjak Ibn El-Kajjim je rekao:" post dana Ašure ima različite stepene;
- najpotpunije je da se posti, deveti, deseti i jedanaesti dan,
- drugi stepen je, da se posti, deveti i deseti,
- i najnizi stepen je, da se posti samo deseti dan.

Braćo i sestre! Posteći ova dva dana, uz Allahovu, dž.š., pomoć postižemo nekoliko ciljeva:

1) Bićemo nagrađeni posebnom nagradom, za post, kao poseban vid ibadeta;
2) Posteći i izvršavajući druge ibadete u mjesecu muharrenu, postižemo Allahovo, dž.š., zadovoljstvo i milost;
3) Ovim načinom posta se razlikujemo od sljedbenika prošlih knjiga;
4) Slijedimo praksu Muhammeda, s.a.v.s.,;
5) Brišu nam se grijesi koje smo učinili u protekloj godini...

DOK BUDEMO POSTILI UPUTIMO DOVU ZA NASU BRACU I SESTRE U GAZI!

Isl.Sahwa Ewrope - Wien

www.n-um.com

Jevmul-Asure
10.Muharrem 1430.h.g.


Ovaj mubarek dan je znacajan zbog dogadjaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporucio i drugim muslimanima da to cine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.
Izmedu znacajnih dogadaja izdvajamo:
1. Musa, a.s., s Izraelicanima presao preko Crvenog mora,
2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz ladje na brdu Dzudijj nakon potopa,
3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih celjusti na obalu mora,
4. Allah, dz. s., oprostio Ademu, a.s., prekrsaj u Dzennetu,
5. Trgovacka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braca,
6. Rodjen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,
7. Rodjen je Ibrahim, a.s.,
8. Jakubu, a.s., vracen vid (izgubljen od placa za sinom Jusufom),
9. Ejjubu, a.s., vraceno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,
10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima,

Tradicija nasih muslimana je post na Dan Asure i pripremanje posebnog jela koje se zove asura, a spravlja se od raznih zitarica, plodova i zacina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.

http://www.bhtv-esbjerg.dk/592076